Posljedice triju ratova

Posljedice triju ratova


Prvi svjetski rat. O atmosferi uoči, u vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata Emerik Gašić, pišući u biskupijskom Glasniku o Petrijevcima, kratko konstatira: "Došle su teške ratne godine, koje su uništile mnogo tekovina. Jer su mnogi članovi otišli u rat prestala je djelovati katolička čitaonica, s istog je razloga prestao i petrijevački ceh, kojega je povelja datirana od cara Ferdinanda g. 1819."

Gašić nadalje zapisuje: "Za vrijeme rata skinuta su sva četiri zvona sa zvonika i cijevi od orgulja, koje su otad postale neuporabive, došao je i prevrat (1918.) s grdnom pljačkom vlastelinstva i razorom Jelengrada, napr. u Lipovcu je bilo u to doba 300 jelena i 200 košuta, što je sve uništeno… Nastupile su teške poratne prilike. Najprije komunističke agitacije, zatim starokatoličke u Petrijevcima i Satnici. U samoj su Satnici "Žuti" (tako su popularno zvali starokatolike, op. m.) 52 kuće zaveli. No na sreću pokret je brzo likvidiran, tako da nije ostalo ni jednog starokatolika u župi. Bilo je to g. 1923/24."

Drugi svjetski rat. Godine 1945. po okončanju Drugog svjetskog rata, na vlasti su komunisti. Crkva je progonjena, opljačkana, izbačena iz javnog života i svedena na djelovanje samo u crkvenom prostoru. Vjeronauk je izbačen iz škola. Ne samo svećenici, nego i mnogi vjernici zlostavljani su zbog svoje vjere. Iako pod strogom paskom i pritiscima, vjernici su, najvećim dijelom, bili neustrašivi. Dolazili su u crkve, djecu slali na vjeronauk, a mnogi, koji to zbog položaja nisu mogli javno, prakticirali su svoju vjeru tajno. Iako desetljećima proganjani - vjernici su ostali jaki.

Domovinski rat.
Domovinski rat je Đakovačku i Srijemsku biskupiju bio rastrgao na troje: srijemski dio je došao u granice SR Jugoslavije (sada SiCG), hrvatsko Podunavlje je od 1991. do 1997. bilo okupirano, a treći dio biskupije (Slavonija, Podravina), iako slobodan, bio je teško razaran i prepun prognanika i izbjeglica. Razarane su crkve, župni domovi, samostani, vjeronaučne (župne) dvorane, inventari i arhivi, matice, umjetnički i povijesni predmeti (kipovi, slike), kapelice i križevi na otvorenom te gospodarske zgrade. Službena statistika bilježi da je na području biskupije stradalo 138 crkava. Potpuno je razoreno 25, teško oštećeno 46, a manje oštećeno 67 crkava.

U Petrijevcima je, u ratnoj godini 1991. i 1992., u nekoliko  navrata stradala župna crkva. Izravno je pogođena dvjema granatama, a od mnogih eksplozija uokolo oštećeni su vanjski zidovi, vjeronaučna dvorana i župni dom. Prva granata doletjela je iz Baranje 1. rujna 1991., a do 19. rujna bilo ih je već 40. Dan kasnije troje mrtvih. Ukupno je u župi poginulo 14 osoba, od toga trojica vojnika koji nisu bili iz mjesta. Posljednjih pet granata palo je u blizini crkve 5. svibnja 1992. godine. U mjestu je bilo puno prognanika, napose iz Baranje i Srijema. Mnogima je pomogao župni Caritas, a u najtežim danima stizale su pošiljke hrane i odjeće u organizaciji Petrijevčana iz Njemačke. Računa se da je u vrijeme rata na područje sela palo oko 3500 granata.