Stare knjige
Župa Petrijevci posjeduje stare, povijesno vrijedne, knjige Matice (Matica krštenih 1746.-1771. godine., Matica krštenih 1807.-1843. godine., Matica umrlih 1841.-1857. godine., Matica umrlih 1807.-1840. godine.), Status animarum tj. Popis župljana (Status animarum iz 18. stoljeća., Status animarum iz 19. stoljeća.) i Župnu spomenicu (Kroniku) od 1781. godine do danas (s prekidima).
Spomenute knjige mikrofilmirao je Državni arhiv u Zagrebu. Originali su u župi.
Škola
Godine 1788. otvorena je u Petrijevcima škola. Prvi učitelj bio je Josip Taglieber. Za vrijeme župnika Užarevića u Petrijevcima je godine 1861. sagrađena nova škola. Godine 1898. petrijevačka škola je proširena od dvorazredne u trorazrednu, a 1912. u četverorazrednu. Škola u Satnici otvorena je 1900. godine.
Staro stanovništvo
Nakon izgona Turaka, vojne vlasti su 1697. godine načinile popis petrijevačkih stanovnika u kojem se spominju ova imena i prezimena: Tomo Harambaša, Kosta Kokan, Ilija Golja, Vidak Salaški, Vidak Furlić, Mihočan Memić, Šimeta Perokov, Iavaniš Petnarić, Marko Satnički, Krsta Škarić, Martin Vojnovac, Vidak Skriževac, Petar Domanovac, Grgo Bologovac, Mišo Bokočev, Jurko Topoljanac, Andriš Topoljanac, Božo Bošnjak. Navodi se da je u selu bilo i deset trgovaca.
Zvonari
Koncem 18. stoljeća u Petrijevcima su dva zvonara - Ivan Furlić i Đuro Zdelar. Kad je Zdelar umro, nastala je jagma tko će biti drugi zvonar. Služba je bivala plaćena u žitu i kukuruzu. Početkom 19. stoljeća spominju se zvonari Josip Ištvanović iz Petrijevaca i Josip Bračevac iz Satnice. Iz obitelji Bračevac zvonari su bili desetke godina. Godine 1898. prestao je biti zvonar Ivo Andraković, koji je tu službu obnašao 30 godina. Naslijedio ga je sin Antun Andraković, a godine 1904. zvonarsku službu preuzima član iste obitelji Stjepan Andraković.
Tri križa
Uz župnu crkvu i danas stoje tri kamena križa. Na srednjem je raspeti Krist. S njegove desne i lijeve strane razapeti su, kako to opisuje Evanđelje, dva razbojnika. Križevi su postavljeni 1795. godine.
Telefon
Godine 1905. u Petrijevce je uveden telefon. Prvi pretplatnici bili su Općina, Župni ured i Jelengrad.
Električna rasvjeta u crkvi
Godine 1930. župna crkva je temeljito renovirana. Tom prilikom u crkvu je uvedena i električna rasvjeta. Radove je izveo Stjepan Borić iz Valpova, rodom Petrijevčanin.
Mljekara
Godine 1900. osnovana je u Petrijevcima mljekara. Već od početka dnevno je primala oko tisuću litara mlijeka. U upravnom odboru mljekare bili su župnik Ladislav Charvát, vlastelinski šumar Andrija Gettwert i mještani Stjepan Andrišić, Ignjo Blagović, Antun Mačvan, Antun Poštić, Adam Fleckenstein, Franjo Poštić, Ignjo Šmider te Josip Strišković. U nadošlim promijenjenim prilikama zadruga je prestala raditi.
Pogrebno društvo u Satnici
Na poticaj župnika Charváta godine 1895. osnovano je u Satnici pogrebno društvo. Svrha mu je bila osigurati pokojnicima doličan sprovod, a rodbini pomoći da izbjegne novčane neprilike kod sprovoda. Društvo je vrlo dobro djelovalo više od tri desetljeća. Predsjednik mu je bio župnik Charvát do svoje smrti. Potpredsjednik novoosnovanog društva bio je šumar Andrija Gettwert, tajnik učitelj Antun Sip, a blagajnik Đuro Krčag.
