Po svom vanjskom liku i sadržaju crkva je nepromijenjena od svoga početka do danas. No, njezina unutrašnjost se tijekom stoljeća mjenjala iz različitih razloga. U crkvu se ulazi s pročelja, "kroz zvonik", kako je to vrlo često u baroknim crkvama. Crkva je jednobrodna s polukružnom apsidom na gornjem dijelu, a krasi je šest oltara: glavni u svetištu (apsidi), posvećen svetom apostolu Petru. Na tom oltaru je raskošni tabernakul, ukrašen brojnim anđelima, stiliziranim svijećnjacima i drugim baroknim ukrasima. U dnu apside je velika slika koja sadrži poznati evanđeoski prizor: Isus predaje znakove vlasti - ključeve - apostolu Petru. Sliku je godine 1859. radio priznati osječki slikar Franjo Pfalz, a darovao crkvi Tomo Bokovac. 

Sljedeća dva pobočna oltara postavljena su u kutu ispred svetišta i trijumfalnog luka: oltar svetog Nikole, biskupa, je slijeva, a oltar svetog Josipa, Zaručnika Blažene Djevice Marije, zdesna. Slike svetog Nikole i svetog Josipa, rađene 1782. godine u tehnici ulja na platnu, dobro su očuvane. Premda autori nisu poznati, očito su bili majstori vješte ruke. Uz povijesnu, slike imaju i umjetničku vrijednost. U svetištu (apsidi) crkve, ispred "starog" oltara, postavljena je 1978. godine, prema novim propisima , menza (stol - oltar prema puku) i ambon (stalak s kojega se čita ili govori, besjedište). Načinjeni su od elemenata dotadašnje pričesne klupe i propovjedaonice, a radio ih je Mato Dujić, stolar iz Petrijevaca.

Dva sljedeća pobočna oltara postavljena su u niše na zidovima lađe. Na desnom zidu je oltar s kipom Srca Isusova, a na lijevom oltar s kipom Srca Marijina. Oba su kipa  bogato kolorirana, rađena u tirolskom slogu, koji je bio vrlo popularan napose u prvim desetljećima 20. stoljeća. Oltar Srca Isusova nabavljen je u Tirolu i postavljen je 1916. godine. Oltar Srca Marijina nabavljen je 1938. godine, a rad je kipara Ferdinanda Stuflessera iz talijanskog mjesta Ortisei kod Bolzana. Pozlaćene drvene ukrase uokolo oba kipa načinio je 1978. godine majstor Pavao Varžić iz Zelčina. Šesti oltar, posvećen Svetom Križu, danas nije postavljen u svom izvornom obliku, već su kipovi Isusa na križu (Raspela), Majke Božje i Ivana apostola, postavljeni na zid "pod korom" (pjevalištem), lijevo od glavnog ulaza. Treba spomenuti da su danas, nakon promjena i reformi bogoslužja (liturgije) koje je donio Drugi vatikanski sabor, pobočni oltari ponajčešće samo ukrasi u crkvi. Na njima se više ne služi misa niti drugi obredi ili pobožnosti. Sve se bogoslužje danas događa u svetištu (apsidi), na oltarnoj menzi ili stolu, da bi ih tako svi mogli što bolje vidjeti i aktivnije u njima sudjelovati.

Slijeva, blizu svetišta, stoji barokna krstionica, koja na svom vrhu nosi skulpturu uobičajenu na krstionicama: "Ivan krsti Isusa na Jordanu". Na crkvenom zvoniku su četiri zvona, od kojih su tri veća elektrificirana i programirana. Crkva je ozvučena i osvijetljena. Ima i svoje grijanje. Zidovi i stropovi u svetištu i lađi dekorirani su geometrijskim ukrasima. Mnogi su uvelike  dotrajali. Na stijeni uz trijumfalni luk, na lijevoj i na desnoj strani, u ornamente su umetnuti stilizirani likovi svete braće, slavenskih apostola, Ćirila i Metoda, a na stropu svetišta slike četiriju evanđelista s Isusom na prijestolju u središtu. Crkva je do Drugog svjetskog rata imala orgulje, koje su tada uništene - ostao je samo prednji prospekt (ukrasno pročelje). Za sviranje i praćenje pjevanja kod bogoslužja služi harmonijum. Crkva ima i dvije drvene ispovjedaonice. 

Ulazna vrata i drvena klecala u crkvi izradio je 1857. godine Rudolf Wittmann, stolar iz Petrijevaca. Hrastovu lamperiju u svetištu i lađi radio je 1978. godine Mato Dujić, stolar iz Petrijevaca. Lusteri u crkvenoj lađi postavljeni su 1979. godine, a nabavljeni u Sloveniji.

Crkva ima s lijeve strane apside prizidanu prostranu sakristiju u kojoj se čuvaju potrebni crkveni predmeti, liturgijsko ruho i druge potrepštine. Sakristija nedjeljom služi i vjernicima, muškarcima, kao prostor za sudjelovanje na bogoslužju (misi).

Petrijevačka župna crkva je kao cjelina pod službenom zaštitom konzervatora. Osim toga, pod zasebnom su konzervatorskom zaštitom pojedinačno: glavni oltar s tabernakulom, slika svetog Petra apostola, slike svetog Nikole i svetog Josipa, pokaznica (monstranca), relikvijar (oblikom sličan pokaznici) sa svetačkim relikvijama, hrastova klecala te stare matične knjige i "Status animarum" župe.