Dvorac Jelengrad

Dvorac Jelengrad


Jelengrad (dvorac Normann-Ehrenfels) je dvorac možda s najkraćim životom među hrvatskim dvorcima. Postojao je samo tri desetljeća. Put kroz šumu, nekoliko starih stabala i malen humak od nekadašnjega vrtnog paviljona - sve je što je ostalo od lovačkoga dvorca i perivoja na obali Drave Gustava grofa Normanna- Ehrenfelsa. Jelengrad je i nakon sedam desetljeća još nazočan u sjećanju stanovnika Petrijevaca. Na njega podsjeća i istoimena gostionica, na cesti Petrijevci - Valpovo, izgrađena na mjestu lugarnice Zečevac koja je označavala ulaz u Lipovačku šumu i početak prilaza dvorcu. Iako se nalazio nekoliko kilometara sjeverozapadno od Petrijevaca, na osami i na šumovitoj obali rijeke Drave, Jelengrad je bio dio Petrijevaca. Povijest Jelengrada nedjeljiva je od povijesti valpovačkoga vlastelinstva i od povijesti njihovih zemaljskih gospodara, baruna Hilleprand von Prandau i grofova Normann-Ehrenfels.

Dobivši nakon smrti svoje majke Marijane grofice Normann, rođ. barunice Hilleprand von Prandau, istočnu trećinu valpovačkoga imanja, izgradio je 1894. godine, Gustav Normann, brat valpovačkoga vlastelina Rudolfa I., lovački dvorac Jelengrad na mjestu zvanom Iliman. Iako je kurija u Bizovcu bila sjedište bizovačkoga vlastelinstva, ovaj ladanjski dvorac, smješten u nadahnjujućem krajoliku, pružao je mnogo ugodniji život. Gustav je sa suprugom Hermnom rođ. Albrech često boravio u Jelengradu, sve do Prvoga svjetskog rata, nakon kojega je ostao živjeti u Austriji u dvorcu Premstätten.

Vanjskom izgledu dvorca slikovitost su davala historicisička arhitektonska obilježja, osobito usredotočena na dva tornja (kule) koji dvorcu daju prepoznatljivost i razlikuju ga od sličnih javnih malogradskih zgrada toga doba. Teško se može govoriti o većim arhitektonskim i umjetničkim vrijednostima toga dvorca, ali je njegova kulturno-povijesna vrijednost neosporna. Dvorac je imao četiri razine: suteren, visoko prizemlje, kat i djelomično potkrovlje. Kvadratična, neogotička kula podignuta je poslije. To se zaključuje na osnovi najstarije, nedatirane fotografije dvorca slikanoga s rijeke Drave. Na mjestu poslije izgrađene ulazne kule tada se nalazila prizemna veranda.

U dvorcu je bilo ukupno šezdeset prostorija, od čega četrdeset soba. Imao je betonirane temelje, a 1902. godine bio je uveden telefon. Velik broj soba bio je potreban za mnogobrojne goste koji su noćili u dvorcu tijekom sezone lova. U jesen 1918. godine, kada se raspadala Austro-ugarska monarhija i kada je proglašena "Petrijevačka republika", koja je trajala dva tjedna, seljaci iz okolnih sela opljačkali su dvorac, odnijevši ili uništivši najveći dio njegova inventara. Otad u dvorcu nitko nije boravio niti ga je popravljao. Valpovački vlastelin Rudolf I. grof Normann kupio je 1919. godine od brata Gustava bizovačko vlastelinstvo, a s njim i dvorac Jelengrad. Ubrzo ga je prodao jednom njemačkom grofu koji ga nije uspio obnoviti i koristiti, a kada nije našao kupca, odlučio ga je 1927. godine srušiti i sav upotrebljivi materijal prenijeti Dravom i Dunavom u Njemačku. Ne znamo da li je izgradio u Njemačkoj novi Jelengrad, ali Petrijevčani i Osječani su ostali lišeni omiljenoga cilja na čestim izletima Dravom. Možda još i prije, ali 1934. godine zasigurno - dvorcu nije bilo više ni traga.

Aktualno u Općini


A D V E N T
U PETRIJEVCIMA I SATNICI

 
Kompletan program Adventa
u Petrijevcima i Satnici
preuzmite na ovom linku.



Izdvojeno


Projekti u Općini