U kratkim crtama

današnji Petrijevci leže na obali rijeke Karašice nedaleko njenog utoka u Dravu, od Osijeka su udaljeni 14 km, a od Valpova 10,6 km
na lokalitetu Petrijevaca i njegove bliže okolice nailazimo na vrlo stare arheološke ostatke koji pokazuju da je taj kraj bio naseljen već u neolitiku
antički, grčki i rimski izvori spominju naselje po imenu Mursella za razliku od istočnije, daleko poznatije Murse, današnjeg Osijeka. Poznati grčki geograf Ptolomej navodi da se Mursella nalazila na 43 stupnja dužine i 46 stupnjeva širine , udaljena zapadno od Murse 10.000 koraka (oko 15 kilometara) na cesti Mursa- Poetovia. Mursella je bio grad sa samostalnom gradskom upravom kojemu je pripadao manji ili veći dio prigradskog teritorija sa svim selištima
Petrijevci su nastali na drugoj lokaciji, a ne na mjestu rimskog naselja Mursella. Oni su se u ranom srednjem vijeku zvali Karaševo koje se nalazilo južnije od današnjeg mjesta Petrijevci. Karaševo je dobilo ime prema rijeci Karašici. Prema tomu, razvoj Petrijevaca pratimo u svezi s razvojem Karaševa, koji je postao posjed viteškog reda ivanovaca. Osim Karaševa, vitezovi su bili u posjedu još ovih sela: Petrijevci, Kupčinovci, Samatovci, Satnica, Bušinci, Goričani, Doljanci, Novaki, Preslatinci, Bizovac, Lepodrevci, Balogovci (Obreš), Cret, Pavlovci, Ladimirevci … Ukupno 30 sela. Posjedi vitezova ivanovaca postojali su na našem području sve do katastrofalnog poraza ugarske vojske kralja Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 1526. godine protiv Turaka
Iz straha pred otomanskom najezdom sklonio se dio žitelja Karaševa i Petrijevaca na otok između Karašice i Drave, koji se i danas zove Siget (Sziget). Sziget na mađarskom znači «otok». I to je bio posjed između Drave i Karašice kao i Fenekalva prema kojem se danas kolokvijalno zove dio ulice Republike, prema groblju. Kada su se prilike donekle smirile, vratili su se svojim kućama. Spominje se da su Turci podigli most preko Karašice i da su njegovi stupovi viđeni u 18. stoljeću prilikom regulacije ove rijeke. Na tom mostu su se, navodno, sukobile kršćanska i turska vojska 1685. godine u borbama za oslobođenje Slavonije. Za vrijeme Turaka mjesto Petrijevci nalazimo pod raznim imenima kao: Petrovo selo, Petrensky, Petrovitz, Petrovcz, Petrowacz, Karassevo … Pod Turcima je većina katoličkih župa, pa tako i Karaševo, izgubila svoje posjede, a crkve su bile devastirane ili pretvorene u mošeje ili džamije. Turci su vladali u istočnoj Slavoniji od 1526. godine pa sve do oslobođenja 1687. godine, dakle oko 160 godina
Petrijevci se ponovo spominju 1695. godine, ali se ime Karaševa ne gasi već je opet naseljeno oko godine 1700. i to na mjestu današnjih Petrijevaca, a naselili su ga stanovnici iz starih Petrijevaca preko Krašice (Siget). Godine 1702. bilo je 103 kućegospodara
prema popisu Virovitičke županije Petrijevci su 1752. godine imali 3 vlasnika mlina i jednog zakupnika
župom su upravljali franjevci Bosne Srebrne (Svetoga Križa), a zatim franjevci provincije Svetoga Ivana Kapistrana
1754. godine barun Petar Prandau sagradio je u Petrijevcima novu crkvu sv. Petra Apostola. Do tada je postojala drvena crkva sv. Nikole s vrijednom oltarnom palom sv. Nikole, koja je u crkvi sv. Petra sačuvana do danas
1885. godine u Petrijevcima je bila 381 kuća s 2145 stanovnika
1897. godine osnovano je omladinsko «Društvo svetoga Josipa» koje je imalo veći broj sekcija između ostalog «držalo pjevanje i tamburanje po notama»
1907. na svečanosti posvete zastave DVD-a kojoj je kumovala grofica Hermina Normann pjevao je mješoviti zbor petrijevačkih vatrogasaca
1908. osnovana je Puhačka glazba DVD-a
1933. godine osnovano je Zanatlijsko pjevačko društvo «Neven», zborovođa je bio učitelj Josip Dugački, a bilo je 43 muška i 19 ženskih glasova.
Nogometni klub «Omladinac» osnovan je 12. travnja 1938. godine
u jesen 1977. godine osniva se KUD «Vladimir Nazor» s folklornom i tamburaškom sekcijom
1993. godine sanirana je zgrada Dječjeg vrtića «Maslačak» i opremljen interijer
1994. godine obnovljen je rad Kulturno-umjetničkog društva «Nikola Šubić Zrinski»
iste je godine održana i 1. manifestacija «Petrijevačke žetvene svečanosti» koja kasnije postaje tradicionalni višednevni kulturno-umjetnički događaj
tijekom 1995. godine izgrađena je plinovodna mreža u dužini 29 325 m za oba naselja u općini te je 27. prosinca 1995. godine na svečan način paljenjem baklje započeto korištenje plina
vodovodna mreža na području Petrijevaca završena je tijekom 1995. godine, a na području Satnice 1996. godine s cjelokupnom dužinom od 22 790 m
u naselju Satnica 1995. godine provedena je telefonska mreža, a u Petrijevcima postavljena nova telefonska centrala
1995. godine započeta je izgradnja višenamjenske ljetne pozornice
na području Općine Petrijevci organizirano je prikupljanje komunalnog otpada, dimnjačarskih usluga i ostaloga s naglaskom na uređenju groblja i javnih površina u naseljima
3. veljače 1996. godine u Santovu je potpisan «Sporazum o suradnji» s Hrvatskom manjinskom samoupravom iz Santova na vjerskom, kulturnom i prosvjetnom polju
tijekom 1996. godine izrađena je sva potrebna projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za gospodarsku zonu «Binderov šljivik», a 1997. i 1998. godine izgrađena je makadam cesta u dužini 327 m, 400 m oborinskih kanala, 614 m vodovodne mreže, 578 m plinske mreže, provučen je telefonski kabel za 25 parcela
7. studenog 1999. godine otvorena je nova Osnovna škola Petrijevci
sagrađen je novi Vatrogasni dom
trenutno je u izgradnji školska športska dvorana, čije otvorenje je planirano za jesen 2008. godine

U kratkim crtama

U kratkim crtama

Aktualno u Općini

Izdvojeno

Projekti u Općini

Glasnici